Zdravlje roditelja

Nesanica kod djece pogoršava zdravlje roditelja


Dijete koje se budi noću u plaču ne samo da svojim roditeljima oduzima sam već utječe i na njihovo tjelesno i mentalno zdravlje, posebno na zdravlje majki. Rezultat je to jedne australske studije objavljene u časopisu Pediatrics koja je proučila zdravlje 20.000 roditelja djece u dobi do tri godine te djece predškolske dobi. U praćenim obiteljima i to kod 17 posto s djecom u dobi od 0-3 godine i 14 posto u dobi od 3-6 godina kod oba su se roditelja pokazali problemi sa snom i to od moderiranih do teških simptoma tj. oba su roditelja pokazivala lošije zdravstveno stanje u odnosu na roditelje sa zdravom djecom koja spavaju preko noći. Još se lošijom pokazala situacija kada je riječ o majkama koje su osim tjelesnih pogoršanja pokazivale i znakove teškog psihološkog stresa.
Prema istraživanju vjerojatnije je da će u depresiju prije pasti majka koja nikada nije imala psiholoških problema a sada ima problem s djetetovim spavanjem nego majka koja je i prije rođenja djeteta imala depresivne simptome ali ima zdravo dijete i normalno spava noću. Prema Harriet Hiscock, koja je vodila istraživanje, veći senzibiltet majki proizlazi iz činjenice da su najčešće one te koje ustaju noću da bi umirile dijete koje plače.
Izvor: The Pediatrics

Spavamo li dovoljno?

Često čujemo da nam je za dobro raspoloženje i odmor dovoljno osam sati sna dnevno. Međutim, Nacionalni institut za starenje u SAD-u je putem istraživanja raznih dobnih skupina, došao do zaključka da sati koje su nam potrebni za dobar san ovise o našim godinama.

Dok zdravstvene organizacije kroz medije upozoravaju da nam je za zdravi život potrebno dovoljno sna, nejasno je što točno fraza «dovoljno sna» znači.

Poznato nam je iz iskustva da nas premalo sna «košta» - manje smo produktivni, smanjena nam je sposobnost pamćenja i koncentracije. Znanstvenici upozoravaju da manjak sna može ugroziti naše zdravlje, ali i da smo nedostatkom sna opasni za okolinu.

Premalo sna može dovesti do:

1. Povećanja mogućnosti nesreće u prometu
2. Vjerojatnosti da će vam se povećati težina
3. Povećane mogućnosti dobivanja dijabetesa i srčanih problema
4. Povećane mogućnost depresivnog stanja i zlouporabe droge
5. Smanjene mogućnost reakcije i pamćenja novih podataka

Znanstvenici Nacionalnog institutu za starenje su svoje spoznaje o «dovoljno sna po dobnim skupinama» opisali na slučaju jedne obitelji.

Peteročlana obitelj koja se sastoji od majke kućanice, oca poduzetnika, predškolskog četverogodišnjeg sina, kćeri tinejdžerice i njihova djeda u mirovini, nikako nije u bila u mogućnosti uskladiti svoje navike spavanja.

Kćer tinejdžerica je puna energije u večernjim satima. Kad bi je majka tjerala u krevet na spavanje u 22 sata, ona bi rekla da još nije umorna. No, kad bi sat zazvonio u pola sedam ujutro, bila je umorna, a u školi nije bila koncentrirana.

Znanstvenici su zaključili da u njezinim navikama spavanja veliku ulogu igraju njezine godine. Kao tinejdžerici, dnevni ritam ustrojen joj je na način da može ostati budna duže u noć, ali i spavati duže u jutro. K tome, adolescentima treba sna više nego odraslima – najmanje devet sati.

Predškolski četverogodišnji sin stalno je pospan jer u prosjeku spava kao i ostatak obitelji – oko sedam sati, dok je za njegovu dob neophodno između 11 i 12 sati sna.

Njihov 70-godišnji djed spava mnogo više, ali vrlo malo vremena provodi u dubokom snu. Usto, njegove potrebe za snom su u porastu s njegovim godinama.

Majka, zbog dnevnih rutina vezanih uz posao u firmi, kućanske poslove i brigu o obitelji također premalo spava. Na kraju dana je iscrpljena, a ujutro se budi rano kako bi zadovoljila potrebe svoje peteročlane obitelji.

Otac poduzetnik također zbog zahtjevnog posla ustaje rano, a liježe kasno navečer te tako ni njegove potrebe za snom nisu u potpunosti udovoljene. Osim toga, zbog brige oko posla i obitelji često pati od nesanice. Kako su oboje u istoj dobnoj skupini potrebno im je 7 do 9 sati sna dnevno.
Nedovoljna sna kod svih njih počele su izazivati nezadovoljstvo i čangrizavost.

San nije samo predah od naših dnevnih rutina, potreban nam je za zdravlje, mentalne i emocionalne funkcije.

Sljedeće preporuke mogu vam pomoći da se naspavate i «uberete plodove» dobrog sna.

1. Izbjegavajte stimulanse i alkohol: mogućnost spavanja se više odnosi na nešto što činite nego na nešto što ne činite. Prije spavanja biste trebali izbjegavati alkohol, teška jela, kofein i nikotin.
2. Ne idite spavati gladni! Vrijeme prije sna nije vrijeme za konzumiranje obilnih obroka, ali trebali biste pojesti nešto lagano ili popiti toplo mlijeko.
3. Pokušajte otkloniti svoje brige, ne mislite na probleme – stres vas samo drži budnima.
4. Idite spavati u isto vrijeme, neka vam to bude rutina kako bi vaše tijelo znalo kada je vrijeme za san.
5. Spavajte na udobnom krevetu, neka vam u sobi bude tišina. Pokušajte ne raditi u sobi, neka vas ona asocira na san.
6. Opustite mišiće. Nije preporučeno raditi teške vježbe prija sna, ali možete napraviti nekoliko laganih vježbi za rastezanje.
7. Pokušajte čitati uz prigušeno svjetlo.
8. Okupajte se u toploj mirisnoj kupki.
9. Prije spavanja, u krevetu ne biste trebali gledati televiziju

Podjela sati sna po dobnim skupinama prikazuje prosječnu potrebu za snom. No, kao i sve ostale karakteristike ta je potreba individualna. Količina sna koja nam je potrebna kako bismo što bolje funkcionirali varira od osobe do osobe. Dok je nekima dovoljno sedam sati sna, nekima će biti jedva dovoljno devet, neovisno o tome koliko imaju godina. Studija iz 2005. godine je potvrdila da potrebe za snom variraju te se provode dodatna istraživanja kako bi se utvrdio detaljniji uzorak prema kojem nekome treba više, a nekome manje sna.

Ivana Domitrović

Izvor: Zena.hr

Jesi li spavalica?

Koliko dnevno spavaš?

U koliko sati inače ideš na počinak?

Jesi li noćna ptica pa iza ponoći peglaš, čistiš i sl.?

Volim spavati i idem najcesce oko 20.Dizemo se u 7,pa oko 13 sati idemo ponovo na spavanje (2 sata).Aiza 5 sati poslijepodne ne radim vise nista.To je vrijeme koje koristim za setnju sa malom,razgovor sa starijom kceri i sl.

ti se zbilja odmoriš svaka čast
ja odem spavati kasno,(vidi se ) to vrijeme provodim tako što pospremam ono šta je moja mala zvjer tokom dana napravila ili si ostavim vrijeme za sebe pa visim na netu
buđenje nam je oko 7-8 i onda opet nastavljam trčaati za malom, kuhati....i tako stalno u krug. preko dana dok ona spava ja opet pospremam
i po noči se dižem milijun puta samo da gabi dam dudu

kod nas nema šanse da se to ostvari..ako malenu stavim spavati prije 21h sjedne u krevetu i viče mama..
oko 21.30 zaspu oboje i već u 6.30 buđenje a nekada i u 6h

aleksa ide u krevet oko 20,30, a meni tek predstoji skupljanje ostataka po kuci, i priprema za sledeci dan, pa idem kad sve zavrsim, ustajem ujutro u 7, a kad mi se desi da slučajno popodne zaspem to mi tek poremeti sve, odvikla sam se velikog spavanja, a bas volim spavati...

Ja idem kako kad spavati,malena ide rano oko 7 ,7 i pol već je u krevetu aloko 8 je buđenje a pošto ja radim noći nekako mi se organizam okrenuo pa bi rađe preko dana spavala nego po noći......

Palčica je napisao/la:Jesi li spavalica?

Koliko dnevno spavaš?

U koliko sati inače ideš na počinak?

Jesi li noćna ptica pa iza ponoći peglaš, čistiš i sl.?

Jesi li spavalica?---bila dok mi sin bio beba

Koliko dnevno spavaš?--po 5h a i po 3h dok radim

U koliko sati inače ideš na počinak?--nikad prije 24h

Jesi li noćna ptica pa iza ponoći peglaš, čistiš i sl.?--čistim ponekad ako prije ne stignem,a peglanje ostavim za dan