Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis



Alergijski i imunološki
poremećaji
Što je atopijski dermatitis?

Atopijski dermatitis je kronična (dugotrajna) bolest koja pogađa kožu.
Riječ "dermatitis" označava upalu kože. "Atopijski" se odnosi na grupu
bolesti koje su nasljedne (koje potječu iz obitelji) i često se
pojavljuju s drugim bolestima, uključujući astmu, alergije uz visoku
temperaturu, te atopijski dermatitis.
Neurodermitis je pojava crvenila i suhe kože, uz prisutan i jak svrbež,
povremeno i rane na zahvaćenim mjestima, nastale uslijed češanja.
Crvenilo, vlaženje, stvaranje krusta na licu, na tjemenu, nogama i
rukama i u pelenskoj regiji glavni su simptomi bolesti u prvih nekoliko
mjeseci života.
Atopijski dermatitis najčešće pogađa djecu i mlade ljude, ali može
nastaviti i u starijoj dobi. U većini slučajeva, postoje periodi kada je
bolest pogoršana, nazvani egzerbacijski periodi ili plamteći periodi,
iza kojih slijede periodi kada se koža popravlja ili potpuno čisti, a to
su remisijski periodi.
U ranoj dobi najčešće se radi o alergiji na hranu koju djeca uglavnom
"prerastu" iako im koža često ostaje suha i osjetljiva. Najčešće se radi
o alergiji na agrume (naranče, mandarine, limun), konzervanse u
hrenovkama, paštetama, suhomesnatim proizvodima, ponekad na svinjsko
meso i prerađevine, čak i piletinu i bjelanjak jajeta češće nego
žumanjak. Alergija (neurodermitis) može biti i na neke deterdžente koje
koristite za pranje rublja, a osobito je izražena na omekšivače.

Epidemiologija
Atopijski dermatitis ima visoku učestalost. Oko 2% ukupne populacije
boluje od atopijskog dermatitisa. To je bolest koja pogađa mlade, većina
pacijenata su djeca.

Faktori rizika
Izlaganjem nadražujućim sredstvima (detergenti, omekšivači, sapuni...)
može pogoršati simptome, kao što može i sušenje kože, izlaganje vodi,
temperaturne promjene i stres.

Znakovi i simptomi
Simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Najuobičajeniji simptomi su
suha koža koja svrbi, kraste iza ušiju i osip na obrazima, rukama i
nogama. Kod atopijskog dermatitisa važan faktor je koža koja svrbi
(pruritus) jer češanje i trljanje pogoršavaju upalu kože karakterističnu
za tu bolest. Način na koji atopijski dermatitis utječe na kožu može se
razlikovati po raznim oblicima pruritusa i posljedičnim kožnim
infekcijama. Neki ljudi imaju crvenu, zagrijanu kožu jer je imunosni
sistem kože jako aktiviran. Kod drugih se razvija slijepljena i
paperjasta koža kao rezultat neprekidnog češanja i trljanja. Ovo stanje
se naziva lihenifikacija. Kod nekih ljudi razvijaju se na koži pjege ili
male izdignute kvrge. Kada se pjege češaju, mogu se otvoriti
(ekskorijacije) i postati krastave i inficirane. Ova stanja također se
mogu naći kod ljudi bez atopijskog dermatitisa ili kod onih sa drugim
tipovima kožnih poremećaja. Atopijski dermatitis također može pogoditi
kožu oko očiju, kapke, obrve i trepavice. Češanje i trljanje područja
oko očiju može prouzrokovati promjenu izgleda kože. Neki ljudi s
atopijskim dermatitisom razviju dodatni sloj kože koji se zove atopijski
nabor ili Dennie-Morgannov nabor. Kod drugih ljudi postoji
hiperpigmentacija kapaka što znači da koža na njihovim kapcima potamni
od upale ili visoke temperature (alergijski sjaj). Šarene obrve i
trepavice također su rezultat grebanja i trljanja. Koža osobe s
atopijskim dermatitisom gubi previše vlage iz epidermalnog sloja koža
postaje jako suha, a obrambena sposobnost je smanjena. Dodatno,
pacijentova koža je jako osjetljiva na pojavu infekcija, kao što su
stafilokokne i streptokokne kožne infekcije i bradavice, herpes simplex,
te molluscum contagiosum (kožni poremećaj uzrokovan virusima).

Dijagnostički postupak
Dijagnoza se prvotno temelji na pojavama na koži. Liječnik treba
pregledati rane da bi odbacio druge moguće uzroke. Može se učiniti
biopsija oštećenja kože, ali nije uvijek potrebna da bi se postavila
dijagnoza. Osjetljivost je genetska, ali poremećaji su izazvani raznim
poremećajima iz okoline. Bolesnici imaju često povišenu razinu
eozinofila i alergijskih protutijela IgE, ali je razlog tomu nepoznat.

Liječenje
Konzultirajte se sa svojim liječnikom oko dijagnoze atopijskog
dermatitisa jer može ga biti teško razlikovati od drugih kožnih
poremećaja. Liječenje treba voditi liječnik. Cilj liječenja je smanjiti i
ukloniti simptome. Liječenje može varirati ovisno o pojavi (stupnju)
rana (akutne rane koje cure, suhe ugrijane rane, ili kronične suhe
slijepljene rane) jer se svaka liječi različito. Dječji ekcem obično
postaje blaži s godinama i često nestaje nakon 3 ili 4 godine. Atopijski
dermatitis često se uspješno liječi kod kuće. Liječenje je osmišljeno
na temelju kronične prirode bolesti. Bilo što, što pogoršava simptome
treba izbjegavati kad god je to moguće, uključujuću bilo koje alergene u
hrani i nadražujuća sredstva iz okoline kao što su vuna i sintetika.
Suha koža često pogoršava stanje, tako da kupanje i korištenje sapuna
treba biti smanjeno. Promjene temperature i stres mogu uzrokovati
znojenje i promjene u krvnim žilama u koži, što također pogoršava
stanje. Ako izbjegavanje nadražujućih sredstava ne smanji simptome,
liječenje se može primijeniti na lokalizirana područja kože (topično).
Lokalizirano liječenje rana koje cure može uključivati umirujuće
losione, blage sapune ili mokre obloge. Blagi losioni protiv svrbeža ili
topični steroidi (kortikosteroidi male topične snage) mogu umiriti
manje akutna područja ili osušiti ljuskaste rane. Kronična slijepljena
područja mogu se liječiti uljima ili kremama koje sadrže katranske
sastojke, topične steroide, sastojke koji podmazuju ili omekšavaju kožu,
ili druge sastojke. kortikosteroidi za sistemsku primjenu mogu se
propisati za smanjenje upale u nekim teškim slučajevima.
Ako primijetite da se stanje nakon konzumiranja neke hrane pogoršalo
ukinite tu namirnicu na neko vrijeme, pa ponovo uvedite nakon nekoliko
tjedana.
Ako je pogoršanje nastalo kao nadražaj na deterdžente, ispirati rublje
dva puta da se bolje ispere deterdžent, a svakako izbjegavati omekšivač
kod pranja djetetovog rublja.

Prevencija
Specifična prevencija ne postoji. Moguće je:
- Spriječiti grebanje ili trljanje kad god je to moguće
- Zaštiti kožu od pretjerane vlage, nadražujućih sredstava, umjetne
odjeće
- Zadržavajte hladnu, stabilnu temperaturu i stalan stupanj vlage
- Ograničite izlaganje prašini, cigaretnom dimu, peludi i životinjskoj
dlaci
- Prepoznajte i ograničite emocionalni stres

Ljeto je godišnje doba kad ima puno sunca koje pomaže ovim bolesnicima,
osobito koristi more, a i promjene su izložene zraku. Svaka promjena
klime, odlazak na more ili planine dobro čine ovim bolesnicima.
Što se tiče održavanja kože uglavnom se tuširajte. U kadu kod kupanja
nemojte stavljati pjenu ili šampon jer će to dodatno isušiti kožu. Dobro
je u kadicu za kupanje staviti samo par kapi maslinovog ulja što će
koži dati potrebnu masnoću i elastičnost. Kožu mažite preporučenim
kremama. Svakako kupujte pamučnu odjeću jer promjene na koži jako svrbe.


IZVOR: Priručnik bolesti/Moj život blogger

Ja se borim sa atopijskim dermatitisom od kad znam za sebe. prvi simptomi su počeli oko 1. godine života. prije puberteta je uslijedilo alergijsko testiranje, gdje mi je isto i ustanovljeno. kao i alergija na natrijev bezoat i šarana.
tamo mi je dermatologica rekla da je najvjerovatnije nakon puberteta da će se alergija sama po sebi povući, no isto tako da je mogu vući kroz cijeli život.
čini se da se alergije nikada neću riješiti jer čim se uzrujam ili me nešto pogodi, hop, nakon par dana evo osipa na podlaktici, iza koljena, pa čak i na čelu..

jedino što pomaže su antihistaminici- lijekovi za ublažavanje simptoma alergije, te kreme koje sadrže kortikosteroide.
naravno, te kreme nisu dugotrajno riješenje, jer su same po sebi jake i koliko djelotvorne, toliko i na drugi način štetne. ali što ću, naprosto sam prisiljena s obzirom da je atopija jedna veelika uš koje se ne možeš riješiti, a stvara takav nelagodan osjećaj.


Ima li itko od Vas sličnih tegoba sa kožom ili Vaši klinci?
kako se nosite sa tim?

Mi koristimo adermu i pomaže, nije više jako gruba koža.