Brokula-riznica fitokemikalija

by **dany** 04.07.08 10:41

Brokula – riznica fitokemikalija
Postblagdansko doba je pravo vrijeme za odmor od teške hrane i detoksikaciju organizma. Stoga se tijekom siječnja obično savjetuje oporavak uz raznovrsne juhe i jela od povrća.

Ako je kiseli kupus kralj, onda je brokula bez sumnje kraljica detoksikacijske zimske trpeze. Mnogo je atributa koji idu u prilog brokuli, povrću iznimnih nutritivnih kvaliteta koje potječe iz Italije. Brokula je niskokalorična namirnica koja sadrži obilje neprobavljivih prehrambenih vlakana. Izvrstan je izvor vitamina C i A te dobar izvor folne kiseline i željeza. Sadrži značajne količine kalcija i vrlo je važan izvor antioksidansa, posebno fitokemikalija - sulforafana, beta-karotena, kvercetina, glutationa i luteina. Također je jedan od najbogatijih izvora minerala kroma, koji utječe na osjetljivost inzulina i pomaže u normalizaciji razine glukoze u krvi. Osobe koje jedu mnogo brokule rjeđe obolijevaju od bolesti srca i malignih bolesti probavnog sustava.

Epidemiološke studije pokazale su da konzumacija povrća iz reda krstašica (kelj, brokula, kelj pupčar, kupus) može biti osobito učinkovita strategija smanjenja rizika karcinoma. Ova vrsta povrća bogata je biljnim kemikalijama glukozinolatima koji se pretvaraju u izotiocijanate djelovanjem enzima u biljkama i probavnom sustavu čovjeka. Izotiocijanati i glukozinolati molekule su kojima se pripisuju antikarcinogeni učinci.

Kada kupujete brokulu birajte onu sa svježim mirisom, žarko zelene boje i čvrstim, nježnim stabljikama. Izbjegavajte brokulu s požutjelim lišćem ili cvjetovima, savijenim stapkama ili odbojnim mirisom. Ako su stabljike suviše tvrde i ‘drvenaste’, potražite bolji primjerak za sebe.

Kulinarska obrada koja najbolje čuva vrijedne tvari u brokuli je priprema na pari, međutim, može se i pirjati, kuhati ili gratinirati. Jednako dobro pristaje uz riblja i mesna jela. Krem juha od brokule vrlo je ukusna i jednostavna za pripremu i stoga bi se u vrijeme nakon blagdana trebala naći na jelovnicima barem jednom tjedno. Priprema brokule na ekstra djevičanskom maslinovom ulju i češnjaku daje sperioran spoj nutrijenata s povoljnim djelovanjem na imunološki sustav.

Začini koji najbolje pristaju uz ovo povrće su: bosiljak, kim, kurkuma, kopar, mažuran, origano i majčina dušica.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender

by **dany** 04.07.08 10:47

Zašto je ujutro dobro popiti čašu voćnog soka?

Doručak je odavno prepoznat, kako od strane stručnjaka, tako i laika, kao najvažniji dnevni obrok. Ipak da li ga se uistinu tako i tretira? Uglavnom ne.

Je li Vam poznat osjećaj kada ste se ujutro probudili umorni, bezvoljni pa čak i neraspoloženi? Dobar doručak može Vam osigurati energiju potrebnu da bi izdržali ovakav dan. Redovito konzumiranje doručka može poboljšati Vaše sveukupno zdravlje osiguravajući organizmu vrijedne nutrijente. Utvrđeno je da osobe koje ne preskaču doručak s lakoćom osiguravaju dnevne potrebe organizma za nutrijentima. Isto tako, brojne studije su pokazale da su osobe koje redovito konzumiraju kvalitetan jutarnji obrok mnogo aktivnije i produktivnije, kako mentalno tako i fizički.

Preskakanje doručka znači nepotrebno gladovanje organizma minimalo 16 sati, a hrana je organizmu kao i gorivo automobilu, neophodna da bi pravilno funkcionirao.

Važno je naglasiti da bi doručak trebao osigurati četvrtinu dnevnih potreba organizma za nutrijentima, stoga je vrlo važno što ćemo doručovati.

U najvažnijem dnevnom obroku voćni sok može igrati više važnih uloga.

Može organizmu osigurati potrebne vitamine i minerale i tako mu pomoći da zadovolji dnevne potrebe za vrijednim nutrijentima

Sadržaj vlakana u voćnim sokovima pomaže organizmu u reguliranju probave, prehrambena vlakna iz sokova mogu osigurati bolju pokretljivost crijeva

Voćni sok može spriječiti tzv. "jutarnju hipoglikemiju", odnosno pad šećera koji može voditi čitavom nizu fizioloških i fizičkih simptoma kao što su vrtoglavica, slabost, promjene raspoloženja, bol, anksioznost i depresija

Osobama koje ujutro ne osjećaju glad, voćni sok može otvoriti apetit i tako pomoći da realiziraju najvažniji dnevni obrok

Rezultati velikog broja istraživanja pokazali su da je dnevni unos pet obroka voća i povrća ključ dobroga zdravlja, spominje se blagotvorno djelovanje na povišen kolesterol u krvi, redukciju tjelesne mase, prevenciju kardiovaskularnih i karcinogenih bolesti... Čisti voćni sok sadržava iste vitamine, minerale i fitokemikalije kao i svježe voće. Čaša voćnog soka ujutro već je jedan od pet preporučenih dnevnih obroka voća i povrća. Zašto onda ne bi dan započeli kako treba, sa šalicom voćnog soka?

vitamini.hr

by **dupinka** 04.07.08 11:38

nije ni moj leo blesav. on bi brokulu papao svaki dan po nekoliko puta. Rolling Eyes

by **dany** 04.07.08 11:43

Moja malena ju isto obožava..znaju i djeca što je dobro tapsh

by Gost 04.07.08 22:25

Mi kontra!
Nitko ne voli brokulu. shu

by **dany** 04.07.08 22:57

Uz banane i sok od jabuke djeca lakše dišu

Ispitivanje prehrambenih navika engleske djece dobi 5 do 10 godina pokazuje da veće konzumiranje soka od jabuka (ali ne i svježih jabuka) te banana smanjuje rizik od hripavog disanja.

Ovo istraživanje provedeno među 2640 djece zapravo je potvrda ranijih studija koje su također utvrdile povezanost konzumiranja jabuka i lakšeg disanja.

Čini se da jedna banana dnevno u prehrani djeteta smanjuje rizik od hripavog disanja za 34 %.

Broj oboljelih od astme je u porastu, a veći unos antioksidansa tj. vitamina E i C očito pomaže.

Izvor: European Respiratory Journal

by **dany** 04.07.08 23:00

Banana (lat. Musa paradisiaca) je ogromna, divovska biljka visine i do 5 metara sa dugim, zelenim listovima.
Između listova se pojavljuju grane s žutim cvatom, a plodovi su duguljastog oblika. Unutrašnjost ploda banane je skrivena ispod atraktivne kore koja se lako guli. Unutrašnjost je za vrijeme sazrijevanja tvrda, a kasnije, kad sazri postane mekana i brašnasta, osebujnog okusa i neodoljive slatkoće. Banane su porijeklom iz jugoistočne Azije, gdje su ih poznavali već u antičko doba. Možemo ih svrstati među najpoznatije i najzdravije tropsko voće. Postoji preko stotinu vrsta banana, od slatkih žutih, dugih vlaknastih, do zelenih banana koji se koriste samo za kuhanje. Najčešća vrsta na našem tržištu su slatke, žute banane. Obiluju vitaminima A i C, a od minerala kalijem, željezom i magnezijem. Bogate su dijetalnim vlaknima. Kod kupnje obratite pažnju na njihovu koru koja mora biti bez oštećenja i tvrda na dodir. Savjetujemo da ih ne držite u hladnjaku jer će njihova kora pocrniti.

Marina Marijan

by **dany** 04.07.08 23:04

Datulja

Datulja je prastara voćka Afrike i Arabije. Kalorična je a raste "s nogama u vodi i lišćem na suncu" -blizu oaza, pa stanovništvo pustinje znači pomoć u opstanku. Gotovo sva je šećer, s nešto malo je proteina i bez masti. Ima li u njoj još nešto moralo bi se provjeriti, jer je Arapi smatraju ljekovitim sredstvom. Sirupom od datulja liječe koješta. Posebno je na cijeni kao sredstvo za bolje lučenje mlijeka dojilja i rad prostate.

PLIVAzdravlje

by **dany** 04.07.08 23:27

DATULJE

Datulje su veoma bogate različitim vitaminima i mineralima među kojima se posebno ističu vitamin B1, B5 i folna kiselina, te kalcij, magnezij, pa čak i željezo. Taj je plod izrazito sladak (u svježem stanju sadrži 55% šećera, koji se sušenjem znatno koncentrira), tako da u mnogim jelima njime možemo zamijeniti nezdravi šećer, naročito ako dobro izmiksamo datulje dodajući im vode. Šećer u datuljama je prirodno vezan sa topivim biljnim vlaknima koje sprječavaju naglo iskorištavanje šećera iz njih, što sprječava posljedičnu hipoglikemiju. Datulje dakle predstavljaju odličan prirodan izvor energije koji brzo daju snagu, bez kasnijeg pada koncentracije šećera u krvi

uppt.hr

by **dany** 04.07.08 23:49

CRNI RIBIZL

Ribizl je poznat po svom bogatstvu željeza i tanina te zbog toga idealna, netoksična namirnica za sve koji pate od anemije. Suhi ribizl sadrži hranjive tvari u koncentriranom obliku pa se preporučuje pomiješati sa prženim orašastim plodovima u zdravi i hranjivi mix koji može poslužiti kao maštovita grickalicama na vašim kućnim zabavama.

BRUSNICE Lat. Vaccinium macrocarpa, cranberry

Brusnice su bogate hranjivim sastojcima kao što su: vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna. Plodovi jačaju floru želuca i crijeva, a njeziniantioksidansi jačaju imuno sustav.U njima su otkriveni brojni bioflavonoidi (npr. quercetin) koji imaju vrlo snažno antioksidativno djelovanje, čime smanjuju rizik oboljevanja od različitih karcinoma.Istraživanja pokazuju da brusnice djeluju na snižavanje glukoze u krvi, što je vrlo korisna namirnica za dijabetičare, jer su suhe brusnice manje slatke od grožđica i ostalog suhog voća!!

Izvori:biovega / internet / web zdravlje i ljepota/

by Delfina 29.07.08 14:39

Jedite povrće!

OD DOPISNIKA IZ BRAZILA

”Gorko je.“ ”Groznog je okusa.“ ”Nikad ga nisam jeo.“

Ovo su samo neki od razloga zbog kojih mnogi odbijaju jesti povrće. A kako je s vama? Jedete li povrće svaki dan? Ucinjena je anketa kako bi otkrili zbog čega neki ljudi vole jesti povrće, a neki ne.

Oni koji jedu povrće izjavili su kako su ih roditelji poučili koliko je važno jesti voće i povrće. Za razliku od njih, mnogi koji ne vole jesti povrće nisu običavali jesti ga u djetinjstvu. Više im se sviđala nezdrava, brza hrana. Međutim, čak su se i oni složili da je povrće važno za očuvanje zdravlja.

Roditelji, naučite svoju djecu da jedu povrće!

Kako?

Facts for Life, publikacija koju je objavio Fond Ujedinjenih naroda za pomoć djeci, predlaže da se šestomjesečnom djetetu barem jednom dnevno, nakon dojenja ili hranjenja na bočicu, daje prokuhano, oguljeno i propasirano povrće. Što je hrana raznolikija, to bolje za dijete. Brazilski pedijatar dr. Vagner Lapate kaže da unatoč tome što je mlijeko glavna hrana u prve dvije godine života, dodavanjem druge hrane ”dijete se potiče na otkrivanje novih okusa“.

U knjizi Medicina—Mitos y Verdades (Medicina — mitovi i istine) Carla Leonel predlaže da se male količine soka od naranče, kašice od voća (primjerice banane, jabuke i papaje), kašice od žitarica i juhe od povrća doda prehrani djeteta još prije nego je gore navedeno. Naravno, kako se mišljenja razlikuju, bilo bi dobro da se u vezi s time posavjetujete sa svojim pedijatrom.

by **Palčica** 10.08.08 15:20

Moja cijela obitelj voli brokulu. Posadim je u svom vrtu tako da uvijek imam svježe ubranu.

verschieden

by **Magdalena** 23.08.08 21:07

Aditivi

Postoji više od 3500 spojeva koji se koriste u industriji kao aditivi. Zakon definira aditive kao tvari koje se dodaju namirnicama i napitcima radi pojačavanja arome, boje ili okusa, sprječavanja neželjenih promjena sastava ili izgleda. Najčešći aditivi su boje, sladila, tvari koje pojačavaju okus, stabiliziraju sastav, daju kiselost...

Alge

Biljke koje rastu u moru ili u slatkim vodama. Mogu se koristiti kao hrana, začin, za ukrašavanje jela ili kao pripravak u obliku kapsula ili praha. Bogat su izvor bjelančevina, ugljikohidrata i vlakana, a sadrže vrlo malo masti. Ističu se visokim sadržajem kalcija, joda, vitamina A, C i grupe B. tonificiraju, pročišćavaju i pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Aminokiseline

Osnovni elementi od kojih se sastoje bjelančevine. Od ukupno 20 aminokiselina, osam moramo unositi hranom jer ih ljudski organizam ne može sam proizvesti. Aminokiseline se međusobno spajaju stvarajući milijarde kombinacija, a time i milijarde bjelančevina. Nalazimo ih u hrani životinjskog podrijetla (meso, riba, jaja, mlijeko, itd.), u mahunarkama i žitaricama.

Bifidus

Mliječne bakterije, probiotici koji se dodaju tradicionalnim mliječnim fermentima zbog blagotvornog djelovanja na ravnotežu crijevne bakterijske flore. Bifidus bakterije, koje sprječavaju razmnožavanje nepoželjnih mikroorganizama u crijevima, dodaju se jogurtima i frapeima.

Bioflavonoidi

Kemijske tvari velike antioksidantne osi, poznate po svojim antikancerogenim svojstvima. Djeluju u kombinaciji s vitaminom C, jačaju krvne žile, stimuliraju tjelesne obrambene mehanizme i štite od efekata zagađenja. Nalaze se u voću kao što su grožđe, naranče, limuni, trešnje, marelice i brusnice.

Bjelančevine

Hranjive tvari neophodne za stvaranje i obnavljanje stanica mišića, kože, kose, noktiju... Sastoje se od manjih spojeva nazvanih aminokiseline. Nalazimo ih u mesu, ribi, jajima, mlijeku, mahunarkama i žitaricama. Daju 4 kalorije o gramu.

Cink

Mineral koji sudjeluje u rastu i obnovi oštećenih tkiva. Normalna prehrana osigurava 10-15 mg cinka dnevno, što se smatra dovoljnim, iako u trudnoći i za vrijeme dojenja potreba raste. Cinka ima u povrću (zelena salata, rajčica, kelj), školjkama, žumanjku, jetri...

DHA

Kratica za dokosaheksagonsku kiselinu, višestruko nezasićenu masnu kiselinu koja pomaže održati ravnotežu masnoća u krvi i smanjuje rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Radi se o lipidu koji je neophodan za pravilan razvoj i rad središnjeg živčanog sustava. U prehrambenoj industriji najčešće se koristi za obogaćivanje jaja.

Enzim

U ljudskom organizmu djeluje tisuće enzima koji omogućuju obnovu istrošenih stanica, pretvorbu hranjivih tvari u energiju i osnovne sastojke, eliminaciju otpadnih i stranih tvari iz organizma te za obranu od patogenih tvari. Olakšavaju, ubrzavaju i kontroliraju sve ključne procese u tijelu. Posebno mnogo enzima nalazimo u ananasu i papaji.

Fitoestrogen

Kemijski spoj biljnog podrijetla sličan ženskom hormonu estrogenu. Ublažava neugodne simptome menopauze i sprječava gubitak kalcija iz kostiju. Nalazimo ga u soji i mahunarkama.

Fruktoza

Šećer iz voće, povrća i meda. Rabi se u mnogim proizvodima za dijabetičare.

Ginseng

Biljka koja potječe iz Kine i Koreje. Aktivno sastojci ginsenoidi nalaze se u korijenu biljke. Ginseng sadrži i vitamine grupe B te vitamin C, kalcij, željezo, fosfor, jod, magnezij, cink i bakar. Istraživanja su pokazala da ginseng daje osjećaj snage i neutralizira štetne učinke stresa. Kako se radi o prirodnom stimulansu koji potiče rad živčanog sustava i povećava tjelesnu energiju, preporučuje se kontroliran unos pod stručnim nadzorom.

Glikogen

Oblik u kojem tijelo pohranjuje zalihu energije - oko 100 g glikogena uskladišteno je u jetri i mala količina u mišićima. Kad ga tijelo zatreba (primjerice tijekom tjelesnog napora), brzo prelazi u krv da osigura potrebnu energiju.

Glukoza

Jednostavan šećer bijele boje, u kristalićima, topljiv u vodi. Najvažnija mu je funkcija osiguravati trenutnu energiju cijelom organizmu i apsorbira se izravno iz crijeva. Ostali se ugljikohidrati prije iskorištenja pretvaraju u glukozu.

Gluten

Bjelančevina koja se nalazi u žitaricama poput pšenice, zobi, ječma i raži. Neke osobe ne podnose gluten, što se očituje na različite načine ovisno o dobi kad se bolest pojavila. Bolest se zove celijakija i ubraja se u najčešće kronične želučano-crijevne bolesti djece i odraslih. Za smanjenje rizika obolijevanja od celijakije preporučuje se uvesti gluten u djetetovu prehranu kad to odredi pedijatar, i to postupno.

Guarana

Guarana je plod grma Paullinia cupana iz područja Amazone. Zbog njegovih brojnih blagotvornih svojstava, indijanska plemena Amazone rabe ga već stoljećima. Na Zapadu se počeo primjenjivati sredinom 20. stoljeća. Aktivna tvar guaranin jača tjelesne i psihičke sposobnosti, održava budnost na prirodan način i osigurava organizmu ugodan osjećaj snage i zadovoljstva.

Hrana iz biološkog uzgoja

"Bio" proizvodi uzgajaju se u sklopu ekološke ratarske proizvodnje. Ne sadrže umjetne tvari gnojiva i pesticida, niti aditive (boje, konzervansi...).

Integralno

Integralni ili cjeloviti proizvodi koji dolaze na tržište nerafinirani, u prirodnom sastavu, uključujući i potpun sadržaj vlakana. Smanjuju apsorpciju masti u crijevima, sprječavajući time kardiovaskularne bolesti i određene oblike raka. Osim toga, cjelovite namirnice ne gube svoj sadržaj vitamina (posebno vitamina E i B kompleksa) i minerala, te donose tijelu bjelančevine i zaštitne tvari. Njihova vlakna povećavaju volumen sadržaja crijeva poboljšavajući njihovo pražnjenje.

Jedna kalorija

Količina topline potrebna da temperatura jedne litre vode poraste za jedan Celzijev stupanj. Ljudsko tijelo troši za svoje funkcije određenu energiju koja se mjeri u kalorijama, a unosi se hranom. Minimalne energetske potrebe odrasle osobe u mirovanje kreću se od 1100 do 1600 kilokalorija (kcal). Pridodamo li tome normalnu tjelesnu aktivnost, u prosjeku nam treba od 1300 do 300 kcal na dan.

Kalcij

Mineral kojeg u tijelu ima najviše. Znatne količine kalcija potrebne su za izgradnju kostiju (većim se dijelom sastoje od kalcija i fosfora). Kalcij je i prirodno sredstvo za poticanje sna, važan je za zdrave zube te za sniženje arterijskog tlaka i razina kolesterola. Manjak kalcija izaziva rahitis i osteoporozu.

Kofein

Tvar koja se dobiva iz biljaka ili se proizvodi sintetski te rabi kao aditiv u određenim prehrambenim proizvodima. Stimulira središnji živčani sustav i djeluje kao diuretik. Može se primijeniti u liječenju glavobolje i za kratkotrajno ublažavanje umora ili pospanosti.

Kolesterol

Organski lipid koji je sastavni dio staničnih opni. Kolesterol u krvi sudjeluje u stvaraju hormona, pomaže sintezu vitamina D i bilijarne kiseline. Kad se vrijednosti kolesterola u krvi povišene (iznad 5 mmol/l), raste rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Kolesterol se nalazi u mastima životinjskog podrijetla (meso, punomasni mliječni proizvodi i posebice žumanjak jajeta), a nema ga u biljnim mastima.

Laktoza

Mliječni šećer. Osim u mlijeku, laktoza je prisutna i u siru, jogurtu i mliječnom sladoledu. U nekih osoba mlijeko izaziva proljev, što je posljedica nepodnošenja laktoze.

Laktobacili

Vrst mliječnih bakterija otpornih na želučanu kiselinu, koje stoga žive stižu u crijeva i poboljšavaju mikrobiološku ravnotežu u probavnom sustavu. Acidofili i casei immunitas neke su od varijanti tih "dobrih" bakterija. Često se dodaju mliječnim proizvodima da pojačaju njihovo zaštitno djelovanje na probavu.

Lecitin

Skup lipida (masti) dobivenih iz sjemenki soje. Ti su lipidi dio staničnih membrana i sudjeluju u probavi masti i njihovom transportu kroz krvotok. Lecitin poboljšava pamćenje, suprotstavlja se negativnom učincima stresa i nastanku žučnih kamenaca.

"Light" proizvodi

Prehrambeni proizvodi koji imaju manju energetsku vrijednost od svojih prvobitnih varijanti, što se postiže smanjenjem udjela masti i količine ugljikohidrata ili primjenom zamjena za masnoće. Da bi neki proizvod bio "light", smanjenje energetske vrijednosti mora iznositi najmanje 30% u odnosu na referentni proizvod (što mora biti navedeno na pakovanju).

Masti

Hranjive tvari koje daje najviše energije. Nazivaju se lipidi. Pomažu u održavanju stalne tjelesne temperature, dio su staničnih membrana, a usto pojačavaju ukus namirnica. Nalaze se u svim vrstama ulja, masnoći iz mesa i ribe, žumanjku, punomasnom mlijeku, sirevima, orašastim plodovima... Daju 9 kcal po gramu.

Matična mliječ

Tvar koju proizvode pčele, a kojom se hrani njihova matica. Matica živi u prosjeku 5 godina, dok ostale pčele obično žive 3 mjeseca. Zbog bjelančevina, vitamina i minerala koje sadrži, matična je mliječ jedna od prirodnih tvari najkompletnijeg sadržaja. Aktivne tvari iz matične mliječi potiču obnovu stanica i olakšavaju rast.

Omega 3 masne kiseline

Višestruko nezasićene masne kiseline dobivene iz linolne kiseline, neophodne za stvaranje živčanih i moždanih stanica. Djeluju protuupalno i sprječavaju nastanak krvnih ugrušaka. Nalaze se u sojinom ulju, uljima pupaljke i boražine, u orasima, nekim mliječnim proizvodima, a najviše u plavoj ribi hladnih mora.

Omega 6 masne kiseline

Višestruko nezasićene masne kiseline dobivene iz linolne kiseline, potrebne za stvaranje stanica organizma i proizvodnju tvari nalik hormonima, koje sudjeluju u sprječavanju upala i kontroli krvotoka. Nalaze se u suncokretovom i maslinovom ulju.

Osnovne masne kiseline

Masti se sastoje od masnih kiselina koje mogu biti zasićene i nezasićene. Zasićene su krute na sobnoj temperaturi (maslac, slanina...) i potiču nakupljanje LDL kolesterola u krvi, dok su nezasićene tekuće na sobnoj temperaturi (biljna ulja), a donekle potpomažu uklanjanje kolesterola.

Pivski kvasac

Sastoji se od isušenih stanica kvasaca koji fermentiraju pivo. Bogat je izvor aminokiselina, minerala i vitamina grupe B, te dobra nadopuna prehrani u razdobljima rasta, oporavka od bolesti ili pojačane tjelesne i/ili intelektualne aktivnosti. Pivski kvasac usto poboljšava probavu i pomaže protiv anemije.

Pelud

Sastoji se od ranulata kojeg proizvode pčele miješajući cvjetni pelud. Bogat je osnovnim aminokiselinama, vitaminima, mineralima, masnim kiselinama i tvarima antibiotskog djelovanja. To je izrazito koncentriran proizvod koji poboljšava funkcije organizma i intelektualne sposobnosti. Svaki se dan može uzimati 1 do 3 žlice sa sokom, mlijekom ili jogurtom, po mogućnosti na tašte.

Polifenoli

Antioksidantni spojevi vrlo korisni za prevenciju raka i kardiovaskularnih bolesti. Sadrži ih kakao, a time i čokolada.

Saharoza

Rezultat spajanja glukoze i fruktoze. To je običan šećer koji koristimo u prehrani, a nalazimo ga u šećernoj trski, repi i nekom voću. Saharozu unosimo i u slasticama i zaslađenim napitcima. Svaki gram ima 4 kalorije.

Soja

Mahunarka velike hranjive vrijednosti. Soja sadrži bjelančevine, korisne nezasićene masti, ugljikohidrate, vlakna, minerale i vitamine. Pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze (zahvaljujući djelovanju antioksidanta genisteina) i usporava apsorpcije glukoze. Zbog estrogenskog djelovanja genisteina, pridonosi sprječavanju raka prostate.

Škrob

Složeni ugljikohidrat dobiven iz glukoze, u obliku sićušnih zrnaca bijele boje, netopljivih u hladnoj vodi. Predstavlja energetsku rezervu biljaka. Namirnice koje ga sadrže (žitarice, krumpir) moraju se skuhati da bi bile probavljive. Te namirnice sadrže i puno vlakana koja pogoduju smanjenju količine kolesterola u krvi, reguliraju rad crijeva i sprječavaju začep.

Trigliceridi

Lipidi koji se sastoje od masnih kiselina, a tijelo ih koristi kao energiju. Nakon jela, organizam probavlja masnoće iz namirnica i oslobađa trigliceride u krv, koja ih prenosi cijelim organizmom da mu osiguraju energiju ili da ih tijelo uskladišti kao zalihe. Postoji veza između visokih razina triglicerida u krvi i povećane opasnosti obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.

Previše triglicerida u krvi može biti povezano s debljinom, životnom dobi, bolestima poput dijabetesa ili nekih bolesti bubrega ili pak ima neki genetski uzrok. Da bi se normalizirala količina triglicerida u krvi, preporučuje se dijeta za mršavljenje. Treba i trajno promijeniti prehrambene navike - jesti manje masti i piti manje alkohola te barem 2-3 puta tjedno jesti ribu.

Vitamini

Nalaze se više ili manje u gotovo svim prirodnim namirnicama. Iako nam trebaju samo male količine svakog vitamina, one su ključne za opće zdravlje, rast i prehrambenu ravnotežu. Nalaze se i većini namirnica i ne sadrže kalorije.

Vlakna

Sastavni dio mnogih namirnica, ne mogu se probaviti ni apsorbirati u crijevu. Iako ih ne asimiliramo, ispunjavaju određene funkcije u organizmu: poboljšavaju volumen i prolazak crijevnog sadržaja te "vezuju" na sebe i odnose iz organizma mnoge štetne tvari. Postoje različite vrste vlakana (celuloza, pektin, biljna sluz...), a u namirnice s najviše vlakana ubrajaju se integralne žitarice, mahunarke, povrće i voće.

Voda

Predstavlja više od 60% tjelesne težine i glavni je sastojak krvi, limfe i svih tjelesnih tekućina. Mokraćom, znojem, disanjem i stolicom izgubimo oko 2,5 litre vode dnevno, a tu količinu moramo nadoknaditi izravnim unosom vode ili hrane koja je sadrži (mlijeko, voće, povrće, itd.).

Željezo

Mineral koji se skladišti u jetri, slezeni i koštanoj srži, no više od polovice željeza u organizmu (od 3 do 4 grama) nalazi se u hemoglobinu koji sudjeluje u prijenosu kisika krvlju u tkiva. Od prve menstruacije do menopauze ženama treba dvostruko više željeza u prehrani nego muškarcima ( kojima treba oko 10 mg na dan). Manjak željeza može izazvati slabokrvnost, umor, depresiju, "lupanje" srca i neotpornost na infekcije. Željezo nalazimo ponajprije u mesu, ali i u školjkama i povrću (mrkva, radič, špinat, mahunarke).

preuzeto sa vip.hr

by **saky1** 29.10.08 22:10

Visok procenat složenih ugljenih hidrata svrstava povrće u energetski visoko kvalitetnu hranu, a enzimi, vitamini, minerali i belančevine od povrća čine graditelja ćelija odgovornog za obnovu organizma.
Povrće ima izuzetno lekovito dejstvo i veoma je važno da se svakodnevno konzumira. Najbolje ga je uzimati u sirovom stanju, u obliku salata, ceđenih ili kašastih sokova, zatim blago obareno u što manjoj količini vode i kuvano, ali tako da se zadrže svi hranljivi sastojci.
Povrće se dobro kombinuje sa svom ostalom hranom (žitaricama, belančevinama, mastima i dr.) osim sa voćem, pa je poželjno da se prilikom pripremanja jela, posebno sokova, voće i povrće ne mešaju. Izuzetak su paradajz i krastavac, zbog izuzetno visokog sadržaja vode, pa se mogu uzimati i sa voćem.

Paradajzje stigao u Evropu tek nakon otkrića Amerike. Spada među biološki najvrednije povrtne biljke. Ima izuzetno visok procenat vode, zatim vitamina i minerala, posebno vit C (kao limun i pomorandža) i karotina koji stvara vit A, kao i vit B, E, K, PP. Bogat je mineralima i u svom sastavu ima kalijum (250-300 mg), natrijum, magnezijum, kalcijum i gvožđe. Poznat je po maloj kaloričnoj vrednosti, može se uzimati u svako doba i kombinovati sa svakom hranom.
Ljekovita svojstva paradajza: jača otpornost i imunitet organizma, protiv kašlja i plućnih bolesti, bolesti mokraćnih organa, snižava visok krvni pritisak, dobar je za poboljšanje probave, leči dijabetes, bolesti jetre, reume, pomaže izbacivanju tečnosti iz organizma.

Krastavac je korišćen još pre 5000 godina na Himalajima. Izuzetno je bogat vitaminima i mineralima (oko 400 mg), naroćito sadrži kalijum (141 mg), zatim, kalcijum, fosfor, natrijum, jod, mangan i gvožđe.
Ima izuzetno visok sastav vode (95%) i zbog toga krastavac spada u hranu najmanje energetske vrednosti, ali je zbog minerala i vitamina izuzetno lekovit.
Ljekovita svojstva krastavca: Koristi se protiv bolesti želuca i creva, upala kože, kožnog osipa, ujeda insekata, za pročišćavanje krvi, bolji rad bubrega i lečenje mokraćnih organa, čireva i hemoroida. Posebno se koristi u kozmetici, za ulepšavanje i osvežavanje kože lica.

Kupus je izuzetno značajna namirnica u ishrani na našem podneblju. Bere se od maja do novembra. Gaji se kao beli kupus i kao crveni kupus, koji je kvalitetniji. Izuzetno je bogat mineralima (800 mg), posebno sadrži kalijum (266 mg) i kalcijum, zatim gvožđe, magnezijum, sumpor, bakar i fosfor) bogat je i vitaminima, naročito vitamin C, kojeg ima isto koliko ga sadrže limun i pomorandža, kao i vitamin U, vitamin B, vitamin B1, vitamin B6, vitamin B12, provitamin A.
U ishrani ga je najbolje koristiti u sirovom ili ukiseljenom stanju, jer kuvanjem gubi svoja najvrednija svojstva. Štetan je ako se prži ili dinsta na masti ili ulju.
Ljekovita svojstva kupusa: leči čir na želucu (procediti i piti sok), kao i čir na dvanaestopalačnom crevu. Sprečava skorbut, leči hronični zatvor, jača odbrambeni mehanizam organizma, leči reumu, malokrvnost, plućne bolesti, artritis, proširene vene, deluje antiseptično. Posebno su delotvorne obloge od zagrejanih listova kupusa protiv glavobolje, išijasa, rana, čireva, upala, opekotina, reume, uboda insekata. Raso se koristi kao lek za zastareli kašalj, kao preventiva za manjak kiseline u želucu, kao i za jačanje sluha.

Paprika je stigla u Evropu iz Južne Amerike, a zbog svojih izuzetnih svojstava poznata je i kao hrana i kao lek, a koristi se i kao začin. Crvena paprika je bogatija hranljivim sastojcima od zelene paprike. Pored visokog sastava minerala (700 mg) i vitamina, bogata je ugljenim hidratima (8%), belančevinama i mastima.
Najvažniji sastojak paprike jeste vitamin C (do 400 mg), koga ima dva puta više nego u limunu i pomorandži i nalazi se u vrhu po sadržaju vitamina C, odmah iza namirnica kao što su (šipak, borovnica i peršun). Od vitamina značajni su vitamin B1, vitamin B2 i provitamin A. Bogata je kalcijumom, fosforom, gvožđem, kalijumom (212 mg).
Ljekovita svojstva paprike: Protiv ateroskleroze, upale grla i raznih upala kože, opadanja kose, groznice, poboljšava probavu, širi kapilare, otvara apetit i otklanja mamurluk.

Šargarepa spada u najlekovitije povrće, praktično predstavlja pravu malu prirodnu apoteku. Najvredniji sastojak šargarepe jeste karotin, koji stvara provitamin A - sadrži ga najviše od sveg povrća. Pored karotina, bogata je mineralima i vitaminima, a u svom sastavu ima eterična ulja, belančevine, celulozu, skrob i šećer, jabučnu kiselinu ipanteonsku kiselinu, pektinom, sluz, fitosterinom, glutaminom, galaktanom, inozitolom, pentozanom, kalijum i ostale mineralime. Od vitamina su najviše zastupljeni vitamini B grupe, vitamini D grupe, vitamini PP grupe, vitamini E grupe i vitamini H grupe.
Ljekovita svojstva šargarepe: Poznato je da se redovnim uzimanjem šargarepe može sprečiti pojava mnogih oboljenja i da se njom leči preko trideset bolesti. Sadrži osnovne sastojke potrebne za rast, razvoj i jačanje organizma, čuva i poboljšava vid, sprečava anemiju, gorušicu, otekline od vodene bolesti, poboljšava varenje, olakšava izlučivanje mokraće, sprečava opadanje kose, njom se leči šećerna bolest, reuma, giht, upala krajnika, bolesti disajnih organa, rane i opekotine, pročišćava krv i odstranjuje otrovne materije iz organizma, u kombinaciji sa cveklom pomaže za lečenje karcinoma u početnim fazama, otklanja umor od umnog rada, može bitno pojačati koncentraciju.
Da bi se sačuvali svi hranljivi sastojci ne treba je guliti, već je dobro oprati četkicom za povrće.

Peršun se koristi kao lekovita biljka u narodnoj medicini, a kao začin i hrana, jer se upotrebljava i koren i lišće. Izuzetno bogatstvo mineralima i vitaminima svrstava ga u najlekovitije biljke. Po sadržaju vitamina C daleko premašuje limun i pomorandžu - u 100g peršunovog lista ima 166 mg. Vitamina C. Sadrži puno i provitamina A i grupu B vitamina, čak i B12 vitamina. Od minerala, kojih u 100 g lista ima 1630 mg, najviše sadrži kalijum (1000 mg), gvožđe (8 mg), kalcijum (245 mg), fosfor (128 mg), magnezijum, mangan i bakar.
Ljekovita svojstva peršuna: Koristi se za poboljšanje cirkulacije, za probleme mokraćnih kanala (čaj), za umirenje nerava, za otklanjanje naduvenosti, za ublažavanje bolova, za pročišćavanje krvi, a pomaže stvaranje crvenih krvnih zrnaca, blagotvoran je za otklanjanje groznice, upala očiju, bolesti bubrega, sunčane mrlje i jetrene mrlje na koži, za ubode i ujede insekata i srčane tegobe.

Cvekla vodi poreklo sa obala Sredozemnog mora. Smatra se da je jedna od najkorisnijih i najlekovitijih namirnica. Izuzetno je bogata belančevinama, ugljenim hidratima i mastima, a u sebi sadrži skoro sve minerale: kalijum (336 mg), kalcijum, natrijum (86 mg), magnezijum, betain, betanin, fosfor, gvožđe, bakar, mangan, brom, sumpor, jod... i vitamin B1, vitamin B2, vitamin BI2, vitamin C i vitamin P.
Ljekovita svojstva cikle: osnov ljekovitosti ove biljke jesu betanin i betain, koji suodgovorni za ubrzavanje razmjene materija, održavanje krvnih sudova, regulisanje krvnog pritiska, smanjenje kolesterola, podsticanje rada jetre. Zbog svog sastava cikla djeluje antikancerogeno, blagotvorna je takodje za sprečavanje tumora i leukemije, ateroskleroze, lječi grip, nizak krvni tlak, snižava kolesterol, utiče na živce i mozak, cikla pročišćava krv i djeluje na stvaranje crvenih krvnih zrnaca, njenom upotrebom se usporava starenje, a odlična je zaštita od radioaktivnosti i zračenja.
Cikla je najzdravija kad se uzima kao sok. Od 1 kg cikle dobije se 700 g soka. Veoma je ukusan kada se sa njim iskombinuje šargarepa, celer, peršun i limun.

Celer se koristio još u starom Egiptu. Danas je poznat kao hrana, začin i lek. Koristi se i koren i list. Veoma je bogat jer sadrži limonen, eterična ulja, masna ulja, kao i apin, asparagin, kolin, tirozin, pentosan, šećer i masti. Pored toga, sadrži i belančevine, ugljene hidrate, celulozu, kalcijum, natrijum (77 mg), kalijum (321 mg), fosfor (80 mg).
Ljekovita svojstva celera: Koristi se kao lek za astmu, lek za nerve, lek za mokraćne puteve, lek za katar pluća, lek za bubrege, lek za reumu i lek za giht. Sprečava probavne smetnje, pospešuje razmenu materija, poboljšava apetit, jača želudac, reguliše varenje, koristi se i kao diuretik (čaj).

Crni luk je poreklom iz Azije, a rasprostranjen je po čitavom svetu. Pored vitamina i minerala, izuzetno je bogat ugljenim hidratima (9,6 g). Od mineralnih soli najviše sadrži kalijum (175 mg) i sumpor, a od vitamina B1, B2, C, E, H, K, P, karotina (provitamin A). Pored toga, sadrži glikozid, eterična ulja, u njemu se nalaze biljni hormoni slični insulinu i bakterostatici.
Ljekovita svojstva crvenog luka: Snižava visok krvni pritisak, jača srce, reguliše šećer u krvi, otklanja nervozu i nesanicu, olakšava iskašljavanje, pomaže kod varenja, lek je za upalu krajnika i promuklost, sprečava zgrušavanje krvi, opadanje kose, snižava visoku temperaturu, deluje kao diuretik.

Beli luk potiče iz centralne Azije. Za Stare Egipćane je beli luk sveta biljka, za Kineze je izuzetno lekovita biljka, a Persijanci su ga preporučivali kao lek za poboljšanje cirkulacije. Bogat mineralima (kalcijum, sumpor, fosfor, gvožđe), ugljenim hidratima (27,5 g ), u sebi sadrži sumporna eterična ulja, alicin, azotne materije, alin, fermente i vitamine doprinosi popularnom nazivu "prirodni antibiotik".
Ljekovita svojstva bjelog luka: leči visok krvni pritisak, koristi se za razlaganje masnoće u krvi, leči aterosklerozu, šećernu bolest, srčana oboljenja, reume, glavobolje, neuroze, umor, bronhitis, veliki kašalj, astmu, tuberkolozu, tifus, koleru, besnilo, pomaže za lečenje groznice i malarije, za izbacivanje toksina iz organizma, čišćenje creva i lečenje crevnih glista, kao i za poboljšanje cirkulacije.

Rotkva je poreklom iz Azije i jedna je od najstarijih kultivisanih biljaka u svetu. Nalazi se i na crtežima grobnica starih Egipćana, koji su smatralida je rotkva čudotvorna biljka i lekovita biljka. Veoma jerasprostranjena i koristi se kao salata, začin ili lek. Gaji se kao bela rotkva i crna rotkva. Nema neke posebne prehrambene vrednosti, ali ima značajna gurmanska i lekovita svojstva. Ljuto - gorkog je ukusa, što uslovljava gorušičavo ulje. Pored toga, sadrži i natrijum, kalijum, magnezijum, vitamine, nigrosin, rafanol, sumporne heterozide, gorke i ljute materije. Najbolje je uzimati sok od rotkve ili je sitno narendati kao salatu.
Ljekovita svojstva rotkve: Blagotvorno deluje na probavne organe, pojačava lučenje u želucu, otvara apetit, okrepljuje, podstiče rad disajnih organa i bronhija, leči oboljenje žuči i žučne puteve, koristi se protiv pojave peska i kamenca u žuči, bolesti bubrega, kod smanjene funkcije jetre, za izbacivanje kamena iz mokraćnog mehura, leči katar creva, proliv, skorbut, reumu, išijas, promuklost, kašalj, gliste, opadanje kose, koristi se za čišćenje rana i kao diuretik.

Krompir je poreklom iz Perua i Čilea; rasprostranjen je u celom svetu, a najviše se gaji u Evropi. Po svojoj bioenergetskoj vrednosti spada u najhranljivije namirnice. Bogatstvo krompira su ugljeni hidrati (19 g), posebno sadrži skrob, belančevine, masti, vitamine (C, B1, B2) i minerale, a naročito kalijum (523 mg).
Ljekovita svojstva krumpira: sprečava skorbut, ublažava bolove od katara želuca, leči čir na želucu i čir na dvanaestopalačnom crevu, leči žuljeve, odstranjuje glavobolju i visoku temperaturu, višak želudačne kiseline, podstiče rad srca, pomaže kod akutnog artritisa, reume, bronhitisa, promrzlina, opekotina, ekcema, deluje kao diuretik.

Pasulj je poreklom iz Amerike. Ima izuzetnu biološku i kaloričnu vrednost. Ugljeni hidrati (52%), belančevine (26%) i masti (2,1%) sadrži i važne aminokiseline, lecitin, pektin,kalijum, kalcijum, fosfor, gvožđe. 100 g pasulja ima 143 kalorije. Pasulj je težak za varenje, pa ga treba preko noći potopiti i prvu vodu kad prokuva procediti, pa tek onda kuvati. Može mu se dodati nekoliko listića sveže ili sušene nane, umesto uobičajene soda bikarbone koja uništava vitamine i minerale. Osobama koje imaju želudačne ili slične probleme preporučuje se uzimanje pasulja pasiranog kao pire od pasulja, u obliku supe ili kaše.
Ljekovita svojstva graha: pomaže kod lečenja šećerne bolesti, upale bubrega, upale mokraćnih kanala, bolesti uha, glavobolje, čireva, krvarenja iz nosa, besnila i svraba.

Izvor: Dijeta.net

by Sponsored content

Ljekovito djelovanje povrća